Page image
Page image

a.—lα

1889. NIU TIEENI.

NGARARA, PPRANGAHAU, MANGAMAIRE, ME WAIPIRO PORAKA (RIPOATA A NGA KOMIHANA MO RUNGA MO NGA WHAKATAUNGA A TE KOOTI WHENUA MAORI MO RUNGA MO AUA PORAKA).

He mea tiiku hi nga Whare c rua o te Paramete i runga i te whakahaii a te Kawana:

Kia te Kawana o te Koroni o Niu Tibeni. KIA PAI MAI KOE E TE KAWANA, — Ko maua, ko nga Komihana c mau ake neio maua ingoa i wftakaritea i roto i to Komihana o te 3 o nga ra o Nowema, ito tau oto tatou ariki 1888, hei kai-whiriwhiri mo nga putake i whakahuatia ra i roto i taua Komihana, kia tukuna atu ai ta maua ripoata mo runga mo ana putake, ara mehemea ranei c tika ana kia whakamana te whakataunga a to Kooti Whenua Maori mo runga mo te wfaenua c mohiotia nei ko te Ngarara kite Hauauru, mehemea ranei c puta ana mai te ngakau awangawanga mo runga mo aua whakataunga c tika ai kia ata whiriwhiria ano aua take, tenei ka tukuna atu nei ta maua ripoata : — 1. Kua ata whiriwhiria c maua te pitihana a Inia Tuhata me etahi atu tokowha i tukna ra ki te Kaunihera i tera tunga o te Paremete, me nga whaikorero hoki i tukuna mai c te Morihana, ko ia hoki te roia a nga Kai-pitihana, me a te Tapata raua ko te Betimana, i tv nei raua hei roia mo Wi Parata me etahi atu nga kai-tawari. Ko nga whaikorero kite Komihana, me nga tauira o nga pukapuka me nga whaikorero kite Komiti o te Kaunihera, kua apitiria atu ki tenei ripoata. 2. Ko te tino ingoa c mohiotia ai taua poraka whenua nei ko Waikanae. Ko te tino tikanga o tenei ingoa o te Ngarara ko tetahi wahi ano o te poraka, a no te tau 1873 i waiho ai taua ingoa mo te poraka katoa. Xi ta maua titiro kaore i pohehetia taua whenua c etahi o ratou i runga ite tapanga o tenei ingoa hou mo taua poraka. 3. He tokomaha noatu nga kaikorero i karangata ki to maua aroaro tv ai, he Maori anake te nuinga o aua tangata, a rereke ana a ratou whaikorero, kaore tahi i rite. Otira tenei ano etahi putake whaitikanga, i korerotia mai c etahi Maori me etahi Pakeha, c hapai ana i ta maua whakataunga, c kore hoki c taea te ata whiriwhiri rawa i te tika o nga tini kupu rereko kua whakina mai nei kia maua. 4. Ko nga kupu a nga kaikorero i whaki mai ai kia maua, i haere anake i runga i te kereme a Inia Tuhata raua ko tona tuahine ko Eangihanu, i whakataua nei c te Kooti Whenua Maori kia raua tetahi wahi iti, c tae ana pea kite wha eka, i runga i te whakawa roherohenga,, i whakabaerea nei c Te Paki Kaiwhakawa, i te tau 1887. 5. Na mo runga mo nga kupu whakapae mo te mahi he a Wi Parata, kua tukua mai ki a maua etahi whaikorero mo runga mo te mahi a Wi Parata mo te Ngarara Poraka (1) i te mea c whakawakia ana nga take o taua poraka c te Kooti Whenua Maori i te tau 1873 me te tau 1874; (2) ite hokonga ote pito whaka te Eawhiti o taua poraka kite Kawanatanga ; (3) i te whakawa roherohe hoki ate Kooti ite tau 1887. Engari ki ta maua titiro, kaore ano kia whakaaturia mai tetahi take c tika ai kia whakarereketia te whakataunga a te Kooti oto tau 1887. Ko te pohehe o te Kooti, me te ahua he o te whakataunga ki ta maua titiro, c hara i te mea na te mahi he a Wi Parata, engari na te kore rite wawe mai o nga kaikorero a nga kaipitihana hei whakahe i nga korero a tetahi taha, i ki nei ratou kua whakarerea c Inia Tuhata toua paanga, i mua atu o te tau 1840, ko ia hoki te take tupuna c whakahaerea ai c Inia Tuhuta raua ko tona tuahine o raua whaitaketanga. I mahara ano te Kooti i whakarerea c ia ona paanga, a whakataua ana kia Inia Tuhata raua ko tona tuahine tetahi whenua iti c ngakia ana c raua i taua wa ano (i te tau 1887). Heoi ano hoki te take i whakataua ai taua wahi iti nei c te Kooti, ko te urunga o nga ingoa o Inia raua ko Eangihanu kite rarangi ingoa i whakamana ra c te Kooti o te tau 1873, a no te urunga o raua ki taua rarangi ingoa kua kore c taoa te pana rawa atu ia raua ki waho o te whenua. 6. Me whakatakoto poto atu c maua nga take tika c kitea ana o maua i runga i te ahua o nga whaikorero i tukuna mai ki o maua aroaro. Ko Honi Tuhata, to tupuna o nga kaipitihana, he rangatira ia no tetahi hapu o Ngatiawa c mohiotia ana ko Ngatitupawhenua (no muri nei ka tapaia ko Te Mitiwai), ko to ratou kainga o mua ko tetahi pa i te taha o te awa o Onaero, i te Takiwa o Taranaki. Ko taua pa o Ngatitupawhenua i tata atu ki tetahi pa o te hapu o Kaitangata ite tahataha o taua awa ano. Kei te tautohetia te tuawhanatanga o Ngatitupawhenua me

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert