A.-3
24
overseer) kia toko toru, ci akara i te au angaanga o roto i taua motia, tei oti i te Uipaanga 1 te akataka, ka tika katoa i aua nga toko toru (nga overseer) i te aka uipa mai i te tangatao roto i to motia, me inangaroia, c, c tika katoa i c toko itu electors (tangata ta iki) i te karanga kia uipa mai te tangata, ma te tata i tetai pepa ci tiki ia ratou. Te Council o Aitutaki. 3. Tera te angaanga ate Council. E kimi ture no te Enua, koia te ture no te Kava, no te Keia, c no te au apa ravarai, kia okotai te Ture no te katoatoa, aua, no te Motia okotai ua. 4. Ko te tangata i roto i teia Council, ko tei ikiia i te Uipaanga i te ra 28 o Sepetema, 1891, koia :No Amuri—Ko Davida, Tangaroa, c Mareko ;No Vaipae—Ko Pitomaki, Teuma, c Eima; No Arutanga—Ko Tekii, Kupa tamaiti, c Tepaki; No Eeureu—Ko Daniela, Iseraela, eTe Ariki Vao; No Nikaupara—Ko Taakoi, Paku, c Koro; No Tautu—Ko Taamaru, Simona, c Ngapo: E nga Ariki ea, koia, Iripa Vaeruarangi, Opura Tamatoa, Ama Teurukura, Uriae Manarangi. Te katoatoa i te Council c rua ngauru ma rua. 5. Te aronga tai ngauru ma vara i ikiia ana ka vai tona tuatau kite ra 30 o Sepetema, 1892, c ka tika rai taua tangata kia iki akaouia. 6. Te ikianga Mema i roto i te au Motia, ka rave i te ra 15th o Sepetema i roto i te au mataiti katoa. Tei te aronga tiaki Motia te akara i te au ikianga Mema, ma te oake i te ingoa o to tangata i ikiaia kite Government. 7. Me kore ake tetai o nga Ariki, tei te au Kavana te kimi i tetai ci tv pau i taua Ariki i te akonoanga enua tikai. 8. Ka uipa uarai te Council i te ra Ist o Okotopa i te au mataiti ravarai i Arutanga i te ora ngauru i te avatea, c na te Government c akakite te tuatau c uipa'i, me inangaroia, c me c angaanga ta te Government ka rave, ka tika katoa i c toko ono Mema Council, kite akakite kite Government kia uipa mai i te katoatoa anga o te Council. 9. Ka iki te Council i tetai Chairman ci rave i te angaanga i roto i te au Uipaanga, ma te tata i te au mea i tupu ana. 10. Nga ture ravarai i oti ite Council, na te British Eesident c akatika c mana'i. I roto ite au Ture ravarai, c akakite te tuatau c mana'i taua Ture. Te Government. 11. Te Government, ko nga Ariki ca, c nga tangata c ono tei te Council rate iki ia aua ono ra no te mataiti okotai ua. Katika a Vaka-te-Urukura kia piri ki nga Ariki i rotoi te Government. Kia okotai mataiti eka tika kia piri akaou me tika ite Ui Ariki. Okotai ngauru ma tai te katoatoa i a ratou. . 12. Te angaanga a te Government c rave i te ture i oti ite Council, c na ratou e_ akara meitaki te raveanga ite ture, ki runga ite Enua. Ka tika rai ite Mema, kia akakite mai i tona manako ki mua i te Uipaanga (Council). 13. Ka iki te Government i tetai tangata i rotopu ia ratou, ci Eangatira c ci tata katoa lte angaanga i akatupuaia c ratou. 14. Tei te Government te tika i te akakore c te akaiti i te utunga tei oti i te akautungaia c te Akavanui. Te au Akavanui. 15. Tei te Council te akataoonga i te au Akavanunui, c tei a ratou rai te rave i to taoonga. Ei ture rate akataka no tei reira. 16. Ka rave te au Akavaanga i te ao, aua i te po, kia kite ci te tangata katoatoa. _ Te tangata akaapaia, c tuku aia ki mua ite tangata akaapa mai iaia. Ka tata katoa te Akavanui ite au akavaanga, ta ratou i tuku ana. Te Police (Koia te Akava rikiriki). 17. Na te Government c iki te au Akava rikiriki, c na te Government c akara ta ratou ka rave kia rave ma te tika. Te tangata i taka no te Akava, c tata tona ingoa ki roto ite Puka ate Govern ment, c kare c tika te tangata kore i tataia tona ingoa. Tei te Government uaorai te akakore Ui Akava rikiriki. 18. Auraka te vi Akava c rave kino i te tangata i akaapaia, ci kimi ravenga kia akakite ua ma, ci taua tangata, kore uatu ci aia i apa. E angaanga kino tei reira, te aka mea ra aia i tei reira tangata kia pikikaa. 19. Mci te mea c ra, i akatakaia ana ci ra Uipaanga, c c topa taua ra, kite ra babati, ka tuku ki tera mai ra kite Monide. 20. Te au Ture ravarai i oti ite Council ka tataia, cka patitiaia kite ngai atea, te ngai i akatakaia c te Government ci kite anga no te katoatoa. 21. Ka riro teia ture nei, ci ture no te Enua i teia tuatua nei. Appendix. Teia te au ingoa ote Ui Ariki i teia tuatau : Vaeruarangi—Ko Iripa, Banabo, c Imoko; Tama toa—Ko Opura, Puruanio, c Tima; Te Urukura—Ko Ama, Vaka, c Tiraa; Manarangi—Ko Uriae, Manateorie. Aitutaki, 3rd Okotopa, 1891. Kua tika. Frederick J. Moss, British Eesident, 3rd October, 1891.
[Translation.] isf o . i/9i._A Law to Provide for the Good Government op Aitutaki. (October, 1891.) We, the first Council elected by the people of Aitutaki to make laws for the island, do hereby enact as follows;—
Use your Papers Past website account to correct newspaper text.
By creating and using this account you agree to our terms of use.
Your session has expired.