53
G.—4.
E tohutohu atu ana matou ko te rarangi ingoa katoa o nga tangata i homai e Hori Wharerangi me whakakore atu. Ka korerotia e matou i naianei ko te keehi a Tuhoe me ona hapu. Kua whiriwhiria e matou nga korero i puta mai ki o matou aroaro, me nga korero hoki i puta ki te aroaro o te Komihana tuatahi, me nga korero a Tutakangahau i puta i te whakawakanga o te keehi o! Whirinaki Poraka i roto i te Kooti Whenua Maori, me te whakatau a taua Kooti; a kaore he awangawangatanga o matou ki te whakaputa ita o matou whakaaro i kite ai; ara, kore rawa he paanga kotahi o Tuhoe ki tetahi wahi kotahi o te poraka katoa o Te Whaiti, a kaore s hoki he noho ki te whenua. He nui nga korero i homai mo nga raupatu e korerotia nei, a Tuhoe ki runga ki a Ngati Manawa, me Ngati Pukeko ; otira e tino marama ana ko aua raupatu e kiia nei " he raupatu " he takitakinga noatanga i nga mate o mua, a kaore rawa nei i pa ki nga take ote whenua. Otira ko nga tino kaikorero o te keehi a Tuhoe e ki ana na ta ratou raupatu ki runga ki a Ngati Pukeko i tau ai to ratou mana ki te whenua ; engari kaore ratou i roherohe i te whenua, a kaore ratou i noho pa, kainga ranei, i runga i taua whenua, i muri i ta ratou raupatu kia Ngati Pukeko ; engari e whakaaetia ana e nga kai-korero o nga keehi katoa ko Ngati Whare me Ngati Manawa kei runga tonu i te whenua e noho ana i muri iho i te raupatu a Tuhoe kia Ngati Pukeko, a ko ratou ano hoki nga iwi noho ki tenei whenua i mua atu i taua raupatu. Kaore rawa he whakahe a nga hapu o Tuhoe mo to ratou noho o mua iho a tae mai ki naianei; ara tae mai ki te wa i whakatu kereme ai a Tuhoe mo tenei whenua. Kaore i kitea e matou tetahi tangata kotahi o Tuhoe motuhake i noho tuturu ki te whenua, ahakoa i mua tae mai ranei ki naianei; heoi ano nga tangata o taua iwi e marama ana te noho ko nga Tuhoe taha-rua ki a Ngati Whare ; ahe Ngati Whare ano hoki aua tangata. Na mo Paitini Tapeka, te tino kai-korero hapai i te keehi a Tuhoe, kaore he tohu marama o tona noho tuturu ki te whenua. Na mo te whare nui i mahia hei Whare Karakia ki Te Murumurunga i te tau 1884 e nga hapu katoa o Tuhoe ; e hara i te mea he tohu tena no te noho o Tuhoe ; no te mea he nui nga whare pena te ahua i mahia i ia wa i ia wa ki etahi takiwa mahamaha noa iho o tenei motu i runga i nga whakahaere a te Haahi Ringatu, otira kaore i pa hei hanga take mo nga whenua e turia ana e aua whare. No reira ki ta matou i kite ai me whakakore te keehi katoa a Tuhoe, hui atu ki ta ratou rarangi ingoa whakauru i homai ai, me nga rarangi ingoa katoa o ratou kei roto i te ota tuatahi me patu atu i reira, me a ratou piira me whakakore atu ; a e pera ana hoki ta matou nei tohutohu atu. Ka whiriwhiria e matou i naianei ko te keehi a Ngati Manawa me ona hapu. Kaore he take e nui ai he korero mo tenei keehi, no te mea e whakaaetia ana he paanga ano to ratou ki roto o tenei poraka kei te taha rato ote awa o Whirinaki; engari kaore ite marama nga rohe ote whenua ipa ai ratou ; ara te takiwa e karangatia nei ko Te Haumingi me Te Motu-o-Titoko, a tae atu ki Okarea ; ara he whenua kotahi ranei, he whenua wehewehe ranei, te mea kaore ite marama. Otira kei tona wa e roherohea ai te whenua a muri atu nei te mohiotia ai te rahi o to ratou paanga ki te whenua, te nui te iti ranei, a hei reira whakataua iho ai o ratou take kia pumau ki taua wahi anake ki aua wahi anake ranei o te whenua i pa ai ratou. Na mo nga rarangi ingoa a Ngati Manawa i homai ai, kua patua atu e matou i roto i aua rarangi nga ingoa o nga tangata kua matara ke atu ki roto ki etahi iwi ke, ara kua mataotao o ratou take ; a kua ata whiriwhiria kua ata whakanohonohoia e matou nga hea e mau na i te taha o ia ingoa tangata kotahi i roto i taua rarangi. Kaore matou e marama ana he paanga ano to tenei tupuna to Tangiharuru ake nei ki tenei whenua ; nui atu te raruraru me te taupatupatu o nga korero ; ina hoki, i te whakawakanga tuatahi o Whirinaki Poraka i roto i te Kooti Whenua Maori i keremetia e Hapimana Parakiri (ara e Parakiri Rawiri) me Ngati Apa i raro i te take o Apa, tupuna, i runga i te raupatu ki a Te Marangaranga ; otira ara ake ana he take tautohe i waenganui i a Ngati Manawa me Ngati Apa mo enei tupuna e rua mo Apa raua ko Tangiharuru, ki Whirinaki Poraka, e piri nei ki tenei whenua ; a i naianei ko aua hapu e rua nei ano kua kotahi tonu ki te hapai i te take o Tangiharuru anake me ona uri ki tenei whenua ; a ko Parakiri tonu ki te korero i te rohe nui o te whenua o Tangiharuru, engari ko ia tonu ano hoki te kai-turaki ite kereme i whakaarahia i raro i a Tangiharuru i te keehi o Whirinaki; no reira e kore matou e whakapono ki tana rohe e korero nei i naianei. Heoi te mea e marama ana i a matou ko etahi o nga uri o Tangiharuru i whai paanga ki etahi piihi whenua i roto i Te Whaiti Poraka ; ara ko Hape raua ko Mahanga nga uri e tino marama ana o raua take. E tohutohu atu ana matou ko nga rarangi ingoa katoa o Ngati Manawa me whakauru atu ki tenei poraka, me o ratou hea e mau nei i te rarangi o o ratou ingoa e tapiri nei ki te whairu o Te Whaiti-nui-a-Toi Poraka, timata i te whika 319 tae noa ki te 507. Na mo te keehi a Ngati Whare me ona hapu, i raro i te take o te tupuna nei o Wharepakau, me te noho tuturu. Kaore he whakahe a nga keehi katoa mo tenei keehi, mo o ratou mana ki te whenua. Otira he maha nga rarangi—i roto i a ratou rarangi ingoa i homai ai—-e noho ana etahi tangata e whakahengia ana e kiia ana kaore he noho ki te whenua ; ara ko te rarangi ingoa a Tamati Waaka me tona taha kaore he noho, ahakoa na Ngati W hare tonu i homai taua rarangi kia whakaurua, engari kaore rawa matou i kite ito ratou tika. No reira, hei whakarite ite whakaaro o Ngati Whare kia whakaurua aua tangata, kua waihotia e matou e wha nga ingoa tangata o taua hunga kia noho ana i roto i te rarangi ingoa a Ngati Whare, a ko era atu tangata katoa i te rarangi ingoa a Tamati Waaka kua whakakorea atu e matou, hui katoa e rima tekau ma toru aua tangata. Na mo te rarangi ingoa a Whata Henare me ona hoa, e marama ana ki ta matou titiro kua tino mataotao noa atu enei tangata ki waho, ki Taupo, me Waikato ki runga, kaore he noho tuturu ki tenei whenua, kaore i hoki mai ki konei, no naia tonu nei no te wa o te Komihana tuatahi ka tae mai ki konei. Otira hei whakarite mo te whakaurunga mai a Ngati Whare i taua rarangi ingoa, e toru nga ingoa tangata o ratou kua whakaurua e matou, a ko te nuinga atu o nga ingoa i taua rarangi kua whakakorea atu, hui katoa e rua tekau ma toru tangata.
Use your Papers Past website account to correct newspaper text.
By creating and using this account you agree to our terms of use.
Your session has expired.